Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije Pula
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije

Porečka i Pulska biskupija
Sjedište: Jurja Dobrile 3, 52440 POREČ
Biskup ordinarij: KUTLEŠA mons. Dražen
Površina biskupije: 2.839 km2
Broj stanovnika: 212. 388*
Broj katolika: 172.905*

POREČKA BISKUPIJA:
Zaštitnik: Sv. Mauro biskup i mučenik, slavi se 21. studenoga
Katedralna bazilika u Poreču posvećena je Uznesenju BDM u Nebo
Obljetnica posvete crkve slavi se 8. svibnja

PULSKA BISKUPIJA:
Zaštitnik: Sv. Toma Apostol, slavi se 3. srpnja
Katedrala u Puli posvećena je Uznesenju BDM u Nebo
Obljetnica posvete crkve slavi se 12.rujna

O Porečkoj i Pulskoj biskupiji

Porečka i pulska biskupija (lat. Dioecesis Parentina et Polensis), katolička biskupija, crkvena upravna jedinica, sufraganska Riječkoj nadbiskupiji. Nastala je ujedinjavanjem Porečke biskupije i Pulske biskupije 9.V.1830., na osnovi bule pape Leona XII. Locum beati Petri od 30.VI.1828. Temeljem bule pape Pavla VI. Primis saeculi od 15.X.1977. utvrđena je 8.I.1978. u današnjim granicama, koje se (osim u dijelu sjev. Ćićarije, gdje župe Dane i Vodice pripadaju Riječkoj nadbiskupiji) podudaraju s granicama Istarske županije. Sjedište joj je u Poreču i u Puli, a podijeljena je na devet dekanata: Buzetski (15 župa), Labinski (16), Pazinski (21), Pićanski (11), Porečki (17), Pulski (18), Rovinjsko-kanfanarski (5), Umaško-oprtaljski (23) i Vodnjanski (8), s ukupno 134 župe.

Biskupija obuhvaća površinu od 2839 km2, i ima 201756 stanovnika, od kojih su 163793 katolici (prema popisu 1991).

Drži se da je Porečka biskupija najstarija u Istri (sredina III.st.). Izvorno je obuhvaćala područje parentinskog agera, a poslije je proširena na rovinjsko područje. Austrijsko-mletačkom nagodbom granica je usklađena s tadašnjom drž. granicom. Pulska biskupija nastala je potkraj III.st., a izvorno je obuhvaćala pulski ager, tj. juž. Istru. U XI.st. pripali su joj Labinski i Riječki arhiđakonat, a potkraj XVII.st. riječko područje pripalo je Tršćanskoj biskupiji te odmah potom Modruškoj. P. i p. b. obuhvaća i teritorij povijesnih biskupija u Cissi (Cissanska biskupija, VI–VIII.st.), Pićnu i Novigradu. Pićanska biskupija spominje se od 524., a obuhvaćala je središnju feudalnu Istru, poslije Pazinsku knežiju. Ukinuta je 1788., a njezino je područje pripojeno Tršćanskoj biskupiji. Novigradska biskupija djelovala je od 520. do 1828., a 1831. bila je pripojena Tršćanskoj biskupiji, a obuhvaćala je malo područje sjeverozap. Istre oko Novigrada i (neko vrijeme) Umaga. Od Tršćanske su biskupije odvojeni dijelovi koji su nakon 1945. došli pod suverenitet Jugoslavije. Tada je osnovana Pazinska apostolska administratura, slov. dio koje je 1951. pripojen Koparskoj biskupiji, a hrvatski dio 1977. Porečkoj biskupiji. Biskupi Poreča i Pule od 1827. bili su Antonio Peteani (1827–57), J. Dobrila (1857–75), I. N. Glavina (1878–82), Alojzije Marija Zorn (1882–83), G. B. Flapp (1884–1912), T. Pederzolli (1913–41) i M. R. Radossi (1941–47). Apostolski administratori bili su M. Toroš (1947–49) i D. Nežić (1949–60), koji je 1960–84. bio biskup, a sljedeći biskupi bili su Antun Bogetić (1984–97), Ivan Milovan (1997-2012) i Dražen Kutleša (od 2012).

LIT.: D. Nežić, Istarska crkva jedna, Poreč 1978; M. Bartolić, I. Grah (priređivači), Crkva u Istri, Pazin 1999; D. Nežić, Iz Istarske crkvene povijesti, Pazin 2000.

R. Matijašić

Izvor: Istrapedia

Popis biskupa

I. BISKUPI POREČA (PARENTIUM, PARENZO)
 
St. Maurus M.(III. st.)
Euphrasius (o. 530. - o. 560.)
Elia(560. - 579.)
Johannes (579. - nakon 590.)
Raschivus (590. - 595.)
Agnellus (595. - 610.)
Stauratius (o. 804.)
Laurentius (820.)
Julianus (o. 840.)
Dominicus (o. 860.)
Antonius (o. 880.)
Pazinus (885, 895.)
Flandemanus (912.)
Eripetus (930.)
Andreas (946.)
Adam (o. 990.)
Andreas (991. - nakon 1010.)
Sigimbaldo (1015. - iza 1017.)
Engelmaro (1028. - 1040.)
Arpo (1045. - 1050.)
Orso (1050. - 1060.)
Adelmano (1060. - 1075.)
Cadolo (1075. - 1082.)
Pagano (1082. - 1104.)
Bertoldo (1104. - 1120.)
Ferongo (1120. - 1131.)
Rodemondo (1131. - 1146.)
Vincenzo (1146. - 1158.)
Uberto (1158. - 1174.)
Petar (1174. - 1194.)
Ivan (1196. - 1200.)
Pulcherio (1200. - o. 1216.)
Adalperto (1219. - 1243.)
Pagano (1243. - 1246.)
Ivan (1249. - 1254.)
Oton iz Poreča (1256. - 1282.)
Bonifacije iz Poreča (1282. - 1305.)
Giuliano Natale, benediktinac (1306. - 1309.)
Graziadio, karmelićanin (1309. - 1327.)
Ivan Gottoli de Sordello, bedikt. (1328. - 1367.)
Gilberto Zorzi, dominik. iz Mletaka (1367. - 1388.)
Ivan Lombardo, karmel. (1388. - 1415.)
Fantino Valaresso, iz Mletaka (1415. - 1425.)
Daniel Scotto de' Rampi, iz Trevisa (1426. - 1433.)
Angelo Cavazza (1433. - 1440.)
Ivan iz Poreea (1440. - 1457.)
Placido Pavanello, bened. (1457. - 1464.)
Francesco Morosini, Mlečanin (1464. - 1471.)
Bartolomeo Barbarigo, Mlečanin (1471. - 1475.)
Silvestro Quirini, Mlečanin (1476.)
Nikola Franco, iz Padove (1477. - 1485.)
Toma Catanei, domin. iz Bergama (1485.)
Francesco de Brevio (1485.)
Giovanni Antonio Pavaro, iz Brescie (1487. - 1500.)
Alvise Tasso, iz Bergama (1500. - 1516.)
Girolamo Campegio, iz Bologne (1516. - 1533.)
Lorenzo kard. Campegio, iz Bologne, administr. (1533. - 1537.)
Giovanni Campegio, iz Bologne (1537. - 1553.)
Pietro Gritti, iz Brescie (1553. - 1573.)
Cesare Nores, s otoka Cipra (1573. - 1597.)
Giovanni Lippomano, Mleč. (1598. - 1608.)
Leonardo Tritonio, iz Udina (1609. - 1631.)
Ruggero Tritonio, iz Udina (1632. - 1644.)
Gianbattista Del Giudice, iz Brescie (1644. - 1666.)
Nikola Petronio Caldana (1667. - 1670.)
Alessandro Adelasio, iz Bergama (1671. - 1711.)
Antonio Vaira, Mleč. (1712. - 1717.)
Petar Grassi, iz Chioggie (1718. - 1731.)
Vincenzo Marija Mazzoleni, b. npb Krfa, dom. (1731. - 1741.)
Gaspar Negri, Mleč. (1742. - 1778.)
Francesco Polesini, iz Motovuna (1778. - 1819.)
Antonio Peteani, Furlan iz Gorice (1827. - 1828.).
 
II. BISKUPI PULE (POLA)
 
Antonius (510. - 547.)
Isacius (547. - 576.)
Hadrianus (576. - 590.)
Maximus (590. - 595.)
Petrus I. (596. - 613.)
Cyprianus (613. - 649.)
Potentius (Potentinus) (649. - 680.)
Cyriacus (680. - 688.)
Petrus II. (688. - 698.)
Petrus III. (723. - 725.)
Theodorus (804.)
Aemilianus (804. - 806.)
Fortunatus, patriarcha Gradensis (806. - 810.)
Joannes I. (813. - 857.)
Handegisius (857. - 862.)
Gerboldus I. (862. - 870.)
Warnerius I. (870. - 898.)
Bertholdus (898. - 907.)
Joannes II. (907. - 933.)
Gaspaldus (961. - 966.)
Gerboldus II. (967. - 997.)
Bertaldus (997. - 1015.)
Ivan III. (1031. - 1060.)
Megingoldo (1060. - 1075.)
Adamantes (1075. - 1106.)
Eberardo (1106. - 1118.)
Hellenardus (1118. - 1130.)
Petrus IV, (1130. - 1149.)
Anfredo (1149. - 1150.)
Wernerius II. (1152. - 1154.)
Rodolfo I. (1154. - 1166.)
Filip (1166. - 1180.)
Petar V. (1180. - 1194.)
Prodan (1194. - 1196.)
Ivan IV. (1196. - 1199.)
Ubaldo (1199. - 1204.)
Frederik (1204. - 1210.)
Pulcherio (1210. - 1218.)
Ivan V. (1218. - 1220.)
Robert (1220.)
Henrik (1220. - 1237.)
Gulielmo (1238. - 1266.)
Julije I. (1265. - 1282.)
Ivan VI, spom. (1282.)
Matej I. Castropolis (1285. - 1302.)
Oddo de Sala, dominikanac iz Pise (1302. - 1308.)
Hugo, domin. (1308. - 1325.)
Antonio II., franjevac (1325. - 1328.)
Gvido I, opat kamaldolski iz Fana (1328. - 1331.)
Sergije, Kotoranin (1331. -1342.)
Gracija (Bonagratia), franjevac (1342.- 1348.)
Leonardo de Cagnoli, Mlečanin (1348. - 1353.)
Benedikt, franjevac (1353. - 1360.)
Nikola de Finolis Foscarini (1360. - 1382.)
Gvido II. Memo (1383. - 1409.)
Bartolomej (1409. - 1410.)
Blaž de Molino (1410. - 1420.)
Toma Tommasini Paruta, domin. iz Mletaka (1420. - 1423.)
Francesco I. Franceschi (1423. - 1426.)
Dominik de Luschi, iz Pule (1426. - 1451.)
Moyses Buffonelli (Buffarelli) (1451. - 1465.)
Ivan VII. Dremano (1465. - 1475.)
Michael Orsini (1475. - 1497.)
Altobello de Averoldis, iz Brescie (1497. - 1531.)
Ivan Krst. Vergerio, iz Kopra (1532. - 1548.)
Antun III. Elio (1548. - 1566.)
Matej II. Barbabianca, iz Kopra (1567. - 1582.)
Klaudije Sozomenos, iz Nikozije na Cipru (1583. - 1605.)
Kornelije Sozomenos, brat svog predšasnika (1605. - 1618.)
Uberto Testa, Mleeanin (1618. - 1623.)
Innocenzo Serpa (1624.)
Rodolfo II. Rodolfi Sforza, iz Padove (1625. - 1626.)
Giulio II. Saraceno, iz Vicenze (1627. - 1640.)
Marin Badoer, benedikt. (1641. - 1648.)
Alojzije Marcello (1653. - 1661.)
Gaspar Cattaneo (1661. - 1663.)
Ambrosio Fracassini, domin. (1663.)
Bernardin Corniani, Mlečanin (1664. - 1689.)
Eleonoro Pagello, iz Vicenze (1689. - 1695.)
Josip Marija Bottari, konventualac (1695. - 1729.)
Lelio Valentino Contessini - Ettorio, iz Izole (1729. - 1732.)
Ivan Andrija Balbi, Kreanin (1732. - 1771.)
Franjo Polesini, iz Motovuna (1772. - 1778.)
Ivan Dominik Juras, Rabljanin (1778. - 1802.)
Poslije njegove smrti Pulska biskupija ostaje bez biskupa do njezina ukinuća 30.6.1828. i pripojena Poreekoj 9.5.1830.
 
III. BISKUPI PIĆNA (PETINA)
 
Sv. Nicefor (524.)
Teodor (546.)
Marcian (579.)
Orsinian (679.)
Lovro I. (804.)
Fridebert (961.)
Stjepan (1015.)
Voldarik (1031.)
Kandian (1060.)
Ezzo (1070.)
Petar I. (1085.)
Gotpold (1136.)
Konrad (1170.)
Friderik I. (1176.)
Popone (1187. - 1231.)
Oton iz Poreča (1247. - 1256.)
Henrik (1253. ?)
Bernard (Arnold) (1262.)
Viscardo (1267.)
Bernardo (1275. - 1284.)
Ulrik (1295.)
Odorisio Bertrami (o. 1300.)
Enoch (1310.)
Demetrio (o. 1324.)
Guglielmo (o. 1339.)
Fra Amanzio (1343.)
Fra Stanislav iz Krakova (1343.)
Demetrio Matafari, iz Zadra (1345.)
Nikola (1354.)
Lovro II. (1372.)
Fra Andrija (Bono) (1394.)
Henrik III. Widenstein (1396.)
Pavao II. de Nostero (1409.)
Ivan Straus (1411.)
Fra Grgur iz Koruške (1418.)
Fra Pavao III. (1420.)
Nikola (1430. - 1434.)
Fra Petar Giustiniani (1434.)
Martin iz Ljubljane (1445. - 1447.). Nije nastupio.
Konrad Arensteiner (1461. - 1465.)
Mihael (1465. - 1478.)
Paskazije iz Graeišća (1478. - 1491.)
Uro I. Maninger de Kirchberg (1491.)
Luigi Rugerio (1501.)
uro II. de Slatconja (1513.)
Nikola III. Creutzer (1523. - 1525.)
Ivan II. Barbo, iz Trsta (1525. - 1547.)
Zaharija ivania, iz Dubrovnika (1550. - 1562.)
Jakob Cronberg (1562.)
Daniel Barboli, iz Cremone, dominik. (1563. - 1570.)
Čuro III. Rautgartler (Reitgherlet), iz Gračišća (1573. - 1600.)
Antonio Zara, iz Aquileje (1600. - 1621.)
Pompeo Coronini (1625. - 1631.)
Gaspar Bobeck (1631. - 1636.)
Antun II. Marenzi (1637. - 1646.)
Franjo Maksimilijan Vaccano (1649. - 1663.)
Fra Pavao IV. Jančić (1663. - 1667.)
Fra Pavao V. Budimir (1668. - 1670.)
Andrija Daniel von Raunoch (1670. - 1686.)
Ivan Marko Rossetti (1689..- 1691.)
Petar Antun Gauss (1693. - 1713.)
Grgur Fr. Ksaver Marotti, iz Rijeke (1713. - 1740.)
Fra Bonifacije Cecotti, iz Gorice (1741. - 1765.)
Aldrago Antun de Piccardi, iz Trsta (1766. - 1778.), premješten na bisk. stolicu Senj.
Sedis vacancija (1778. - 1788.) i ukinuće biskupije (1788.).
20.8.1788. Pio VI. bulom "Super specula" ukinuo je Goričku, Tršćansku i Pićansku biskupiju i učinio od njih biskupiju Gradiška. Dvije godine kasnije (1791) uspostavljena je Goričko-gradiška nadbiskupija i Tršćanska biskupija kojoj je pripojeno područje bivše pićanske biskupije.
 
IV. BISKUPI NOVIGRADA (AEMONA, CITTANOVA)
 
Germanus (579.)
Patricius (579.)
Johannes I. (600.)
Eustachius (779.)
Mauritius (781.)
Stephanus I. (804.)
Osvaldus (850.)
Firminus (932.)
Johannes II. (961.)
Azzone (1015.)
Ivan III. (1038.)
Nikola I. (1089.)
Andrija I. (1091.)
Aleksandar I. (1100.)
Andrija II. (1118.)
Adam (1146.)
Ivan IV. (1158.)
Margo (1165.)
Artuico (1175.)
Ivan V. (1176.)
Frate Umile (Ponizni brat) (1179.)
Ulderik (1184.)
Klement (1188.)
Volrico (Ulderico ?) (1192.)
Leonardo (1212.)
Kancian I. (1228.)
Gerard (1230.)
Andrija III. (1243.)
Bonacorso (1243. - 1260.)
Nikola II. (1269.)
Egidije I. (1279.)
Simon I. (1284.)
Naticherio (1295.)
Fra Giroldo, dominikanac (1308.)
Kancian II. (1318.)
Natalis (1331.)
Fra Ivan VI. Morosini (1347.)
Simon II. Pancani (1357.)
Fra Guglielmo Conti (1359.)
Ivan VII. Grandis (1363.)
Marin Micheli (1366.)
Nikola III. (1376.)
Ambrozije iz Parme (1377. - 1382.)
Pavao iz Montefeltra (1382.)
Leonardo, administrator biskupije (1401.)
Fra Toma Paruta (1409.)
Fra Jakov iz Motovuna (1409.)
Giacomino Tomasini (1414.)
Daniel Scoto (1421.)
Filip Paruta (1426.)
Ivan VIII. Morosini, admin. (1426.)
Franjo I. Contarini (1467.)
Nikola Donat (1493.)
Marko Antun Foscarini (1496.)
Fra Antun Marcello, sa Cresa, konventualac (1521. - 1526.)
Franjo kard. Pisano, adm. (1526. - 1535.)
Vincencije de Benedictis (1535.)
Aleksandar II. Orsi (1536 - 1559.)
Luigi F. kard. Pisani, adm. (1559. -1561.)
Matej Priuli (1561. - 1565.)
Jeronim Vielmi (1570.)
Antun Saraceno (1582. - 1606.)
Franjo II. Manini (1607. - 1619.)
Euzebije Caimo (1620. - 1640.)
Jakov Filip Tomasini (1642. - 1655.)
Juraj D'Arminio (1655. - 1670.)
Jakov III. Brutti (1671. - 1679.)
Nikola III. Gabrieli (1684. - 1717.)
Daniel Sansoni (1717. - 1725.)
Viktor Mazzocca (1725. -1732.)
Gaspar de Negri (1732. - 1742.)
Marin Bozzatti, iz Padove (1742..- 1754.)
Stjepan II. Leoni (1754. - 1776.)
Fra Ivan IX. Stratico, dominikanac iz Zadra (1776. - 1784.)
Antun II. Lukovia (1784. - 1794.)
Teodor Lorenzano grof Balbi (1795. - 1831.).
Leon XII. dokida bulom Novigradsku biskupiju (1828.), a njezin teritorij pripaja Tršćanskoj biskupiji od časa smrti biskupa Teodora L. Balbija koji je preminuo 23.5.1831.
 
V. BISKUPI TRSTA
 
Frugifer (524.)
Geminijan (568.)
Sever (579.)
Firmin (602.)
Gaudencij (680.)
Gregorij (715.)
Ivan I. (731.)
Ivan II. (759.)
Mauricije (766.)
Fortunat (788.)
Leon (804.)
Taurin (911.)
Radald (929.)
Ivan III. (948.)
Petar I. (991.)
Ricolf (1006.)
Adalger (1031.)
Eribert (1082.)
Erimik (1106.)
Artuik (1115.)
Ditmar (1134.)
Bernard (1148.)
Henrik (1185.)
Luitold (1188.)
Vascalk (1190.)
Henrik II. (1200.)
Gebard (1202.)
Konrad Bojan (1212.)
Leonard I. (1232.)
Givard I. (1234.)
Ivan IV. (1235.)
Ulderik (1237.)
Varnerij (1255.)
Givard II. (1255.)
Leonard II. (1260.)
Arlong (1262.)
Ulvin (1282.)
Brixa de Toppo (1286.)
Ivan V. (1299.)
Henrik III. (1300.)
Rudolf (1302.)
Gregor (1324.)
Vilim (1327.)
Avanzo Danieli (1329.)
Franjo Pax de Vedano (1330.)
Franjo I. Amerino (1342.)
Ludvik I. de Torre (1347.)
Antun I. Negri (1349.)
Angelo Conopeo da Chioggia (1370.)
Henrik IV. Wildenstein (1383.)
Simon Saltarelli (1396.)
Ivan VI. di Muggia (1408.)
Nikola I. de Cartura (1409.)
Jakov I. Arrigoni (1417.)
Marino di Cernoli (1424.)
Nikola II. dgli Aldegardi (1441.)
Enea Silvije Piccolomini, zatim papa Pio II. (1447.)
Ludvig II. de Torre (1450.)
Antun II. di Goppo (1452.)
Akacij de Sobriach (1487.)
Luka I. grof dei Rinaldi (1501.)
Petar II. dei Bonomo (1502.)
Franjo II. (1548.)
Antun III. Pereguez (1549.)
Ivan VII. de Betta (1560.)
Andrija dei Rapicio (1567.)
Hijacint dei Frangipani (1574.)
Nikola III. (1575.)
Ivan VIII. de Wagenring (1591.)
Orsino de Berti (1598.)
Rinald de Scarlich (1622.)
Pompeo Coronini (1631.)
Antun IV. baron Marenzi (1646.)
Franjo III. de Vacani (1663.)
Jakov II. dei Gorizutti (1672.)
Ivan IX. Miller (1692.)
Josip baron Delmestri (1721.)
Luka Sartori Delmestri (1724.)
Josip Annib. grof dei Petazzi (1740.)
Antun V. grof de Herberstein (1761.)
Franjo IV. grof de Inzaghi (1775.)
Sigismund grof de Hohenwart (1791.)
Ignacije Kajetan de Buset (1796.)
Antun VI. Leonardis (1821.g).
 
VI. BISKUPI POREČKE i PULSKE BISKUPIJE
 
Antonio Peteani, iz Gorice (1827. - 1857.)
Juraj Dobrila, iz Velog Ježenja ž. Tinjan (1857. - 1875.)
Ivan Nep. Glavina, iz Boršta (1878. - 1882.)
Alojzije Marija Zorn, iz Prvačine k. Gorice (1882. - 1883.)
Ivan Krst. Flapp, iz Cormonsa (1884. - 1912.)
Trifun Pederzolli, iz Kotora (1913. - 1941.)
Rafael Mario Radossi, iz Cresa (1941. -1947.)
Biskupska stolica ispražnjena (1947. - 1960.),
Mihael Toroš (1947. - 1949.) apostolski administrator,
Dragutin Nežić (1949. - 1960.) apostolski administrator.
Dragutin Nežić, iz Jastrebarskog (1960. - 1984.)
Antun Bogetić, iz Premanture (1984. - 1997.)
Ivan Milovan, iz Svetvinčenta (1997. - 2012.)
Dražen Kutleša, iz Tomislavgrada (2012. - ...)

Mise u župi

Mise kroz tjedan

Katedrala u 7:30 ili 17:00 (ako su naručene sv. mise)

Misericordija 19:00

Franjevački samostan sv. Franje 19:00

Mise nedjeljom

Misericordija u 8:00, 20:00

Katedrala u 9:00 (na talijanskom jeziku/ messa in italiano)

Katedrala u 10:30 Misa za narod

Franjevački samostan sv. Franje 11:30, 19:00

Biskupija

Biskup